понедељак, 11. мај 2015.

Bugarska 2015. (1. deo)



PLOVDIV

   Rešio sam da završim sa Bugarskom. Davne 2006. godine obišao sam njenu crnomorsku obalu, a 2011. godine dobro sam prošpartao zapadnu Bugarsku. Na red je došao centralni deo ove države. I tako, sedosmo u kola i bez da smo pravili ikakvu pauzu stigosmo u Plovdiv, drugi po veličini bugarski grad.
   Prvu ozbiljniju naseobinu na ovom mestu formirali su Tračani i zvala se Eumolpias. Godine 341. Eumolpias je osvojio makedonski kralj Filip II. Nakon što ga je preuredio nazvao ga je po sebi Filipolj (Filipolis). Kada su Rimljani zauzeli ove prostore nazvali su ga Trimontijum (Tri brda). Današnje ime Plovdiv dovodi se u vezu sa Slovenima i Bugarima, koji su navodno preradili jedan od tračkih naziva grada Pulpudeva. 
   Plovdiv je pravi grad od negde oko 400.000 stanovnika. Dopao mi se. Ima u njemu dosta lepih zgrada, a i prilično je živ. Šetajući glavnom pešačkom ulicom izbili smo na antički stadion. Da budem precizniji, može da se vidi samo njegov deo, tačnije polukružni kraj (sfendona), dok se ostatak ove drevne građevine nalazi ispod već pominjane pešačke dzade. Sagrađen je u II veku, za vreme Hadrijana. Ima 14 redova sedišta, širok je 50 metara, a procenjuje se da je dužine oko 240 metara. Mogao je da primi približno 30.000 gledalaca. Sve u svemu, ovo “parče” koje može da se vidi Bugari su lepo prezentovali. Postoji i neki pomalo neverovatan futuristički plan. Naime, pošto se stadion većim delom pruža duž te glavne pešačke ulice, ideja je da se jednog dana, nakon njegovog iskopavanja i konzervacije, umesto sadašnjeg pločnika iznad postavi staklo, po kojem bi išli pešaci i tako bi cela ova antička struktura bila vidljiva. Lepa ideja, ali nisam siguran da će ikada doći do njene realizacije. U svakom slučaju neće skoro.
Rimski stadion.
   Odmah pored stadiona nalazi se Dzumaja dzamija, jedna od najstarijih islamskih bogomolja na Balaknu. Postoje dve teorije kada je podignuta. Po jednoj u 14. veku, a po drugoj u 15. veku. Zapravo, zna se da je izgrađena po naredbi sultana Murata, ali ne zna se da li Murata I ili II. Prvi Murat je vladao od 1362. godine, a karijeru je završio 1389. godine na Kosovu polju, a drugi Murat je bio sultan od 1421. do 1451. godine. Pre će biti da je u pitanju građevina ovoga drugog. Kompletna dzamija obnovljena je u periodu od 2006. do 2008. godine, a radove je finansirao grad Istanbul. Prošle godine malo je bila na meti Bugara, koji su protestovali kada je glavni bugarski muftija podneo sudu zahtev za vraćanje neke imovine.
Dzumaja dzamija.
   Nastavili smo dalje ovom glavnom gradskom štraftom i stigli do mutne Marice. Nakon toga smo ručali u nekoj kafani, a onda smo morali da se vratimo u hotel. Kažu da je Plovdiv poznat po noćnom životu i da u tom pogledu šije Sofiju. Neki ga čak zovu i Pariz Balkana. Dzaba sve to, večeras je naša Crvena Zvezda igrala prvu utakmicu polufinala plej-ofa košarkaške Aba lige protiv Partizana. Samo zbog toga sam na ovo putovanje poneo laptop. Sasvim očekivano odrali smo Grobare!
   Drugi dan u Plovdivu započeli smo obilaskom njegovog starog dela, po čemu je ovaj grad i najviše poznat. Uske kaldrmisane ulice i stare balkanske kuće sa doksatima. Ove plovdivske kuće su karakteristične i po jarko obojenim fasadama, koje su često ukrašene raznim crtežima, kao što su floralni motivi, ili paunovi i sl. Uglavnom su izgrađene u 19. veku, a u onim najvećim i najvelelepnijim danas su smešteni kojekakvi muzeji i galerije.

   Na više mesta mogu da se vide delovi nekadašnjih gradskih bedema i to kako iz rimskog i tako i iz ranovizantijskog perioda. Često su ti zidovi iskorišćeni kao temelji za ove balkanske kuće. Dosta bolje su sačuvani pozniji srednjovekovni bedemi, koji se najbolje mogu sagledati kod tzv. Istočne ili Hisar kapije.
Hisar kapija
   U ovom starom delu grada nalazi se i rimsko pozorište, koje je podigao Trajan i koje je moglo da primi oko 6.000 – 7.000 posetilaca. Inače, u Plovdivu je sačuvan i antički odeon. Odeon je zgrada nalik pozorištu, ali manjih dimenzija namenjena javnim sastancima, ali i nekim priredbama kao što su recimo muzička takmičenja. 
Rimsko pozorište.


   Na brdu Nebet tepe (Brdo za molitve) mogu da se vide ostaci Eumpoliasa, odnosno tračkog naselja. U stvari i nema tu bogzna šta, ali se odatle pruža lep pogled na grad.
Nebet tepe.

  

Нема коментара:

Постави коментар