субота, 9. март 2013.

Iran 2009. (7. deo)



PERSEPOLIS

Došao je na red i Persepolis. S obzirom da smo sva trojica po profesiji arheolozi, današnji dan je za nas pretstavljao krunu našeg putovanja po Iranu. Po nas je došao Ferhad, tip koji se bavi prevozom turista po okolini Širaza, sa kojim smo se juče dogovorili za današnji izlet.
   Prvo smo otišli do Pasargade, lokaliteta koji je udaljen nekih stotinak kilometara od Širaza. Pasargada je bila prestonica ahemenidskog vladara Kira, osnivača Persijskog carstva. Najznačajniji spomenik na ovom lokalitetu je Kirova grobnica. U pitanju je jedna kamena građevina sa krovom na dve vode, koja leži na šest velikih stepenika. Meštrović je spomenik Neznanom junaku na Avali napravio po uzoru na Kirov grob. Postoji legenda da su Arapi prilikom osvajanja ovih oblasti hteli da sruše Kirov grob, ali ih je lokalno stanovništvo ubedilo da je to grob Solomonove majke. Grobnica je sačuvana, na njoj je uklesan citat iz Kurana i od tad joj je ostao naziv “Grobnica Solomonove majke”. Osim Kirove grobnice nema bog zna šta još da se ovde vidi. Jedino se kolko tolko izdvaja tvrđava koja se nalazi na jednoj obližnjoj uzvišici. Pasargada je bila glavni grad i Kirovom sinu Kambizu, međutim Darije I krajem VI veka pne. premešta prestonicu u Persepolis. 
Kirova grobnica

   Persepolis se nalazi na jednom uzvišenju, tačnije na jednom platou do koga vode dva para velikih stepenica. Ova stepeništa je izgradio Kserks I, sin Darija I, osnivača ovog grada. Svaki sledeći vladar dodao je nešto novo u Persepolisu. Naravno, svaki je hteo da zaseni svoje prethodnike, i tako je ovaj grad postao dragulj Persije. Kada se čovek popne ovim stepeništem, pred njim se pojavljuje Kapija svih naroda, iliti Kserksova kapija od koje su ostale ogromne skulpture krilatih ljudi-bikova. Zatim se ređaju razni ostaci ovog grada: Apadana, tj. velika dvorana za prijem, najveća građevina Persepolisa, palate, tripilon, riznica itd. Na sve strane nalaze se fantastični reljefi. Posebno su interesantni reljefi u palati za audijenciju, gde su prikazane 23 strane delegacije iz raznih krajeva carstva, koje donose darove persijskom vladaru. Tu su u svojim nošnjama prikazani: Međani, Elamićani, Vavilonci, Asirci, Egipćani, Sogdijanci, Baktrijanci, Parćani, Indijci, Skiti, Arapi i drugi. Po celom lokalitetu ima puno dvoglavih kapitela na kojima se nalaze glave konja, grifona, bikova ili lavova. U jednoj litici, koja se uzdiže odmah uz istočnu ivicu Persepolisa, uklesane su dve velike grobnice, Artakserksa II i Artakserksa III. Godine 330. pne. Aleksandar Veliki je spalio Persepolis i tako se osvetio za ranije Kserksovo razaranje Atine. Navodno se kasnije i sam Aleksandar Veliki kajao što je uništio Persepolis. Vatra koja je uništila ovo mesto doprinela je da se bolje očuva 30.000 glinenih pločica sa zapisima na klinastom pismu.
Persepolis

   Sledeći na redu bio je Nakš-e Rostam. Ovo arheološko nalazište se nalazi nedaleko od Persepolisa. Poznato je po grobnicama Darija I, Kserksa I, Darija II i Artakserksa I, koje su uklesane u jednoj stenovitoj litici. Ove monumentalne grobnice, isklesane u obliku krsta, visine su preko 20 metara, a širina im je nešto manja. Osim ovih grobnica u podnožju stena nalazi se i osam velikih sasanidskih reljefa. Na sve to, tu je i jedna četvrtasta kamena građevina isklesana u platou ispred ovih stena. Ona je nazvana Kab’eh Zardušt (Zoroastijanska kaba) i njena namena nije najjasnija. Sigurno je samo da potiče iz ahemenidskog perioda. Nakš-e Rostam nas je svu trojicu oduševio. Nedaleko odavde je i Nakš-e Radzab, gde su u stenama uklesana još četiri sasanidska reljefa.
Nakš-e Rostam
Zoroastrijanska kaba

   Time smo u potpunosti ispunili plan za ovaj dan i usledila je vožnja natrag za Širaz. Vozeći se sve vreme sam razmišljao o fenomenalnim lokalitetima koje samo što sam obišao. Sve ovo što smo danas videli spada u sam vrh svetske arheologije, a na gotovo svakom od njih bili smo mal’te ne jedini strani posetioci. Da su ovi lokaliteti u nekoj drugoj zemlji, a ne u Iranu, gurali bismo se sa stotinama nemačkih baba i deda, sa bučnim Italijanima, na sve strane bi se čule pištaljke vodiča, a dosadni Japanci bi besomučno škljocali fotoaparatima neverovatnih dimenzija. Ovako, bez gužve, bez galame, bez ikakve trke, mnogo je, mnogo lepše, a doživljaj ovih drevnih spomenika neuporedivo upečatljiviji. Stigli smo u Širaz i tako se završio ovaj naš ahemenidski dan u Iranu. Dogovorili smo sa Ferhadom da sutra dođe po nas, jer smo isplanirali obilazak sasanidskih lokaliteta po Farsu i preostalo nam je još samo da odemo negde na današnju dozu kebaba. 
Grifon iz Persepolisa

Нема коментара:

Постави коментар